PREDAVAČ: prof. dr. sc. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski

CIJENA PRISUSTVOVANJA PREDAVANJU: 50,00 kn

DATUM: Četvrtak, 19. rujna 2019. godine

VRIJEME: 20:00 – 22:00

MJESTO: PANORAMA ZAGREB HOTEL, dvorana Kaptol 2, Trg Krešimira Ćosića 9, 10 000 Zagreb

O predavanju

  1. Problem ljudske patnje: Jobova knjiga kao povijest patnje. Krist je blizu ljudima koji trpe, pa trpljenje postaje izvorom životne snage.
  2. Psihologija pred problemom trpljenja: Dva oprečna stava i neke zablude u psihologiji. Humanistička psihologija: Ukratko njezini principi i stavovi.
  3. Logoterapijom do smisla: Tri načina i puta do ostvarenja. Zablude aktivizma i racionalizma. Čovjek nije samo „homo faber” i „homo sapiens”. On je i „homo patiens”. No, čovjek na koncu ostaje tajna, tajna beskrajna.

Opširnije

Pred trpljenjem koje čovjek podnosi, kao i pred patnjom koja u svijetu vlada, nezaobilazno se javlja pitanje: Zašto? To je zapravo pitanje o uzrocima, razlozima, ciljevima i napokon o smislu ljudske patnje i trpljenja. Tjelesna bol široko je rasprostranjena i među drugim živim bićima. Ali jedino čovjek, koji je svjestan da trpi, pita se: Zašto? A još dublje pati ako nema zadovoljavajućeg odgovora. Naime, njega ne muči samo problem trpljenja, nego i pitanje koje mu je vrlo srodno, a odnosi se na postojanje zla u svijetu. Otkud ono i zašto? A u pitanju zla uvijek je barem donekle sadržano i ono o patnji. Oba su pitanja teška. Posebice kad ih čovjek postavlja čovjeku. I premda trpljenje često dolazi od svijeta, čovjek se za odgovor ne obraća svijetu, nego Bogu, stvoritelju i gospodaru svijeta. A u tom sklopu traženja i nezadovoljstva dogodi se da zaniječe i samoga Boga.

S pravom onda u svom „Mladiću” A. B. Šimić jadikuje: „Ima li itko u svijetu kom bi se mogao obratiti? Od ljudih se moram odvratiti; knjige me samo smetu. Da ima barem Bog da mi on pomogne iz ovih muka. I da mi njegova ruka pokaže pravi put! Al Boga nema više u hramu ni izvan hrama. O, zašto mi ubiste Boga i ostaviste me sama!” Tin Ujević, koji je u sebi nosio svoj nemir i nespokoj, a htio da mu sve bude jasno, pokazao je kako ima i neriješenih pitanja i neostvarenih mogućnosti: “Tko sam i što sam, što ću, koga volim, što tražim, kuda idem, za čim lutam? Uzalud nebo za odgovor molim. Uplašen sobom svoje suze gutam; tajanstvo stvari i života zebe, ne poznam ništa , a najmanje sebe” („Tajanstvo”, I). I Miroslav Krleža, koji je često ateistički nastupao, vikao i galamio, te u sukobu vjere i nevjere revoltirano se na nevjeru kladio, znamo kako do kraja nije bio raščistio s vjerom, pa se s Bogom do smrti „rvao”; polemično, prkosno, a često i cinično. I premda je davne 1918.  zapisao kako je „sve laž grozna; ni crna ni bijela; laž barikade -knjige- riječi i raspela. Jer ničega nema: ni Boga ni vraga” (Pietá) ipak neki zapisi iz njegovog Dnevnika govore kako ga je Bog cijelog života mučio, zanimao i nametao se kao „otvoreno pitanje”. Postojanje zla u svijetu, patnja i trpljenje još više otvaraju i produbljuju takva „otvorena pitanja”.

Frankl je napisao posebnu knjigu o trpljenju eda bi s humanističkog gledišta obradio ovu ljudsku kvalitetu patnje o kojoj nema previše literature. Čovjek se ostvaruje na tri kolosjeka: stvarajući neko djelo, doživljavajući neku vrijednost i trpeći s „bezuvjetnom vjerom u bezuvjetan smisao života”. Treći način osmišljavanja života je po Franklu na većem stupnju moralnog vrednovanja. Jer za „ostvarenje nekog djela”dovoljni su talenti, a za doživljavaj neke vrjednote dobro funkcioniranje već postojećih organa sluha, njuha, vida i opipa. Za vrjednotu trpljenja potreban je pozitivan stav, kojeg priroda ne daje sama od sebe. I dok „organe i talente” čovjek prima rađanjem, stav pred patnjom mora sam izboriti i steći. Sposobnost za patnju čin je samoodgoja. Naime, ako živjeti ima smisla, onda taj smisao obuhvaća i iskustvo patnje i trpljenja.

Tumačenju dviju slika o čovjeku koje dominiraju kulturom, a koje su od toga učinile dva suvremena božanstva: „homo faber” (čovjek proizvođač) i „homo sapiens” (čovjek razuma, inteligencije). Po „čovjeku proizvođaču”, koji poznaje samo kategorije uspjeha i neuspjeha, diviniziralo se njegovu aktivnost, a po sposobnosti shvaćanja njegovu racionalnost. Takvoj horizontalnoj slici čovjeka, koju su posebice zastupali pozitivizam i iluminizam, Frankl unosi čovjeka s dušom koja je kadra i u patnji otkriti smisao. Poigravajući se latinskim riječima veli, kako čovjek nije samo „homo faber” i „homo sapiens”, nego i „homo patiens” koji je kadar ne samo stvarati i znati, nego i patiti. A patnja pripada najintimnijoj sferi ljudskog postojanja. U njoj čovjek raste i zrije. Svoj odgovor na izazove trpljenja on ne izriče glasno, niti oholo. Ne. Njegov je odgovor zapravo nutarnji stav njegove duše. Uglavnom u šutnji i bez riječi. Ali, s vidljivim odjekom u životu i ponašanju.

On smatra vrlo korisnim „naučiti ljude kako nije važno što  mi od života očekujemo, nego što od nas očekuje život”. To je ustvari svojevrsni obrat razmišljanja, jer ne pita se više za smisao života, nego se prepušta životu neka nas svakog trenutka pita, kako bismo davali odgovore. Ne mozganjem i retorikom, nego djelovanjem i pravim ponašanjem. A temeljna motivacija, koja po Franklovu učenju pokreće ljude, jest „volja za smislom”. Ona je vrlo moćna i zasjenjuje sve druge ljudske potrebe i motive. Neophodna je čovjeku da preživi, kako u rubnim situacijama  (u logoru Auschwitz, npr.), tako i u svakodnevici. Bez smisla i cilja, naime, teško je naći razloge živjeti. I ne samo to. Volja pak za smislom nije samo odraz čovjekove humanosti, nego i pouzdano mjerilo njegovog duševnog zdravlja i ima „vrijednost opstanka”. Tu je lekciju Frankl naučio tijekom triju godina logorskog života, te došao do zaključka kako su najviše izgleda preživjeti u logoru imali oni „koji su bili upravljeni na budućnost, na neki zadatak ili osobu koja ih je negdje čekala, na smisao koji bi takvo što ispunilo u budućnosti”.

Prijava za predavanje

Kontakt e-mail: info@dobroinstitut.hr

Kontakt telefon: + 385 98 1659 363 

Kontakt osoba: Diana Benković

Cijena prisustvovanja predavanju iznosi 50 kn. Možete uplatiti na broj žiro-računa Udruge (IBAN): HR5223600001102672542 (Zagrebačka banka d.d., Zagreb), s naznakom da je riječ o uplati za predavanje. Molim sve uplatitelje da skeniranu presliku uplate pošalju na mail adresu: info@dobroinstitut.hr
Tek nakon zaprimljene potvrde, Vaše je mjesto na predavanju osigurano.

Prijaviti se možete i putem online obrasca: