Obavijesti2020-09-17T18:30:08+00:00

Postoji li kolektivna krivnja?

Nikad Viktor E. Frankl nije snažnije javno ispoljio vlastito čovještvo i autentičnost znanstvenog pristupa kao govorom u Beču 1988. godine o kolektivnoj krivnji, a malo tko je toliko snažno progovorio o Franklovu čovještvu i njegovu znanstvenom pristupu poput autora znanstvenog rada:

Postoji li kolektivna krivnja? Jezične i sadržajne razlike između transkripta i tiskane inačice govora V. Frankla u Beču 1988. godine u kontekstu relevantnosti rasprave o (ne)postojanju kolektivne krivnje,

izv. prof. dr. sc. Damira Veličkog i izv. prof. dr. sc. Vladimire Velički, objavljenog u uglednom časopisu „Diacovensia", Vol. 29 No. 2, 2021.

Autori rada transkribirali su i preveli Franklov govor o kolektivnoj krivnji (Beč, 1988.) s njemačkoga na hrvatski jezik i to je prvi hrvatski prijevod toga Franklova govora. U radu se navedeni govor detaljno jezično i sadržajno analizira, pri čemu ga se uspoređuje s tiskanom inačicom te se Franklovi stavovi i izričaj suprotstavljaju stavovima K. Jaspersa, H. Arendt i C. G. Junga. Pritom autori analiziraju filozofska uporišta Franklove logoterapije i egzistencijalne analize te njegova promišljanja o patologiji duha vremena, napose o kolektivizmu. Sagledavanje društvenoga, političkoga, povijesnoga i filozofskoga konteksta neophodno je za razumijevanje aktualnosti Franklove misli, odnosno relevantnosti rasprave o (ne)postojanju kolektivne krivnje.

Rad u obliku PDF dokumenata možete preuzeti na https://www.dobroinstitut.hr/radovi/

26. kolovoza 2021.|

Bilješke o traumi – Djeca nakon traume

Nakon traumatičnog događaja nikome pa ni djeci ništa se ne čini sigurnim. Uvjeravanje ne donosi nikakvu korist. Kako bi se djeci pomoglo potrebno je ponovo stvoriti otok sigurnosti, ma kako malen on bio. U svakom slučaju jasno je da se dogodilo nešto ružno i da smo preživjeli te sada moramo pokupiti komadiće koji su se rasuli, kako bismo opet bili cjeloviti.

U svijetu postoje razrađeni sustavi za rad s traumatiziranom djecom. Razvijen je cijeli pedagoški smjer pod nazivom: emergency pedagogy (uvjetno – hitna pedagogija) ili trauma pedagogy.

8. siječnja 2021.|

Nova knjiga i naš rad u njoj

Zahvaljujemo dr. Mariji Marshall i dr. Edwardu Marshallu (Ottawa Institute for Logotherapy) na pozivu da svojim radom pod naslovom "Samo mi budi dobro" pridonesemo knjizi "Nošeni duhom: Naša srca pjevaju. Pronalaženje smisla za vrijeme COVID-19 pandemije".
U knjizi se nalaze radovi Viktora Frankla koji su po prvi put objavljeni na engleskom jeziku, kao i radovi 33 različitih autora. Prihod od prodaje knjige namijenjen je UN fondu za pomoć izbjeglicama i raseljenim osobama.

7. rujna 2020.|

Danas je Dan savjesti

Moja savjest je više od moga ja

„Ono što čovjeka odlikuje kao čovjeka nije njegovo pitanje „mogu li“, nego „trebam li“, kao i njegovo otvaranje glasu i zahtjevima istine.“ (Ratzinger, 2014:41) Na tome tragu, donosimo kratko izlaganje o savjesti, koja je kao dio „duhovno nesvjesnog“ dijela čovjeka (Frankl, 2017:25) imanentna svakome čovjeku, „nije refleksibilna, i stoga je ona jedino „ostvariva“ u svojim aktima i „egzistira“ jedino kao izvršenjska stvarnost“ (Frankl, 2017:34), odnosno, o savjesti kao „predmoralnom shvaćanju vrijednosti, koje - po svojoj biti – prethodi svakomu izričitom moralu“ (Frankl, 2017:39) te je, kao takva, vodič za pronalaženje i ostvarenje smisla čovjekova života, i nadilazi „poistovjećivanje s površinskom svijesti“ (Ratzinger, 2014:31) i „svođenje savjesti na subjektivnu izvjesnost“. (Ratzinger, 2014:32) Drugim riječima, „savjest nije samo moralni kriterij koji razlikuje dobro od zla, već i aktivni čimbenik u prepoznavanju i ostvarivanju smisla čovjekovog života“ (Vidović, 2011:2) te je, stoga, njezina zadaća „pozivati čovjeka na trajni rast i odnos sa svijetom i osobama koje ga okružuju“. (Vidović, 2011:13) [...]
17. lipnja 2020.|

Zajedno možemo sve. I bit će DOBRO!

Pozivamo vas da podijelite s nama svoja iskustva, primjere i priče koje proizilaze iz odgovora na ovu situaciju i zahtjevna pitanja koja nam je život postavio. Priče koje nadahnjuju, potiču, liječe i koje svjedoče o prkosnoj moći ljudskoga duha, o hrabrosti, ljubavi i čovječnosti. Priče o dobru i za DOBRO.

Što tražimo:

Primjer snage ljudskog duha još uvijek oplahnutoga svježinom sjećanja koji biste voljeli podijeliti iz svog profesionalnoga ili osobnog života u ovo vrijeme pandemije, a koji će nam pomoći da primijetimo i budemo svjesni žrtve i hrabrosti koje smo, kao ljudska bića, sposobni ponuditi.

Primjeri mogu biti iz područja zdravstvene skrbi, civilne zaštite, pastoralne skrbi, volontiranja, susjedstva, vlastitog doma... To mogu biti primjeri požrtvovnoga davanja, milosti, ljubaznosti, suosjećanja, zahvalnosti, odlučnosti, hrabrosti, upornosti, strpljenja, uvida ili nadahnuća.

Dobrodošle su kratke priče, eseji, pjesme, stihovi, inspirativne misli…!

Molimo vas da svoje uratke pošaljete elektroničkom poštom na info@doborinstitut.hr ili kao privatnu poruku na Facebook stranicu DOBRO ­ Instituta za logoterapiju, obrazovanje i savjetovanje.

Namjera nam je tijekom ove godine prikupiti radove, nakon čega bismo ih željeli objaviti kao zasebnu knjigu i na taj način još jednom dokazati »bezuvjetnu vjeru u bezuvjetan smisao života«.

Hvala vam na sudjelovanju!

Budite DOBRO i širite DOBRO!

I bit će DOBRO!

7. travnja 2020.|

Kako razgovarati

Kako se nositi s traumom? Komunikacija s ljudima koji su doživjeli traumu. »Naš govor treba da razumije onaj, kome je namijenjen. Tu se prije svega pretpostavlja, da simboli govora (riječi i rečenice) u obojima izazivaju iste predodžbe, mi o tom obično ne sumnjamo, ma da se često dešava, da nije tako. Biva da se ljudi mnogo više ne razumiju, nego što se razumiju, govorili oni baš i isti materinji jezik i isto narječje. Tomu nerazumijevanju često kriva je nepažnja i [...]

2. travnja 2020.|

Želite li biti pravovremeno obaviješteni o seminarima, radionicama i drugim aktivnostima DOBRO instituta, prijavite se na DOBRO obavijesti!

Prijava na DOBRO obavijesti
Go to Top